Postoje ljudi koji u prostoriju unesu svetlost. Isidora je, tog tmurnog popodneva, unela tišinu. Ne onu prijatnu, već tešku, gustu tišinu koja pritiska grudi i tera vas da proverite da li uopšte dišete. Sela je preko puta mene, sklopila ruke u krilu i gledala negde kroz zid iza mojih leđa, kao da je u prostoriji…
Категорија: Iskustva
Šta ako na ulici padnem u nesvest?
Vedrana je živela u Virovitici i, kako mi je objasnila, poslednjih nekoliko godina njen život se pretvorio u zatvor. Kuća je bila njeno jedino sigurno mesto. Sama pomisao na izlazak napolje izazivala je u njoj napad panike. Srce bi počelo da joj lupa, dlanovi da se znoje, a crne misli bi se rojile. Šta ako…
Prokletstvo zvano želja!
„Proklet sam, Gorane. Proklet!“ Čovek koji je sedeo ispred mene izgledao je kao neko ko je navikao da dobija sve što poželi, ali njegove oči su pričale priču o neprekidnoj bici koju je gubio. Zvao se Marko. Imao je firmu koja je poslovala sjajno, porodicu, sve ono što bi se na papiru moglo nazvati uspehom….
Bolesna sam od dobrote!
„Mislim da sam bolesna od dobrote. Biti dobar je, u suštini, psihološki poremećaj“, nastavila je Jelena, sada već sa dozom crnog humora. „To je patološka potreba za odobravanjem, zamaskirana u altruizam. Ja sam klasičan primer. Nosim u sebi toliko tuđih problema da se moji sopstveni osećaju potpuno zapostavljeno. I sve to tolerišem. Znate, tolerancija je…
Nekada je kritika ipak pohvala – ako razumemo jezik svoje porodice!
Neki ljudi jure za uspehom, neki za novcem, a neki za ljubavlju. Ratko je jurio duha. Ne bilo kakvog duha, već duha jedne jedine rečenice koju nikada nije čuo od svog oca: „Ponosan sam na tebe.“ Ratko je bio uspešan čovek po svim merilima modernog sveta. Inženjer, sa dobrim poslom, porodicom, čovek koji je sve…